FORUM PUT VJERNIKA

[musliman33]

Puno ime mu je: Ebu Dza’fer Muhammed ibn Dzerir ibn Jezid ibn Kesir ibn Galib et-Taberi. Rodjen je 224 god. po Hidzri, u Amulu u pokrajini Taberistan, po kojoj je i dobio ime. Ibn Dzerir o svojim pocecima u nauci kaze: “Kur’an sam naucio napamet sa sedam godina, ljude sam u namazu predvodio sa osam, a hadise sam zapisivao sa devet godina.” Sa dvanaest godina napusta svoj rodni kraj u potrazi za znanjem. Sa tim ciljem boravio je u mnogim pokrajinama: kao npr. u Egiptu (Misr), Siriji (Sam), i Iraku, te se na kraju nastanio u Bagdadu. Tu provodi ostatak zivota. Preselio je na ahiret 310 godine po Hidzri.

Sreo je se sa velikim brojem istaknutih ucenjaka tog doba, od kojih je ucio razne znanosti. Njegovi profesori bili su: Muhammed ibn Abdulmelik, Ismail ibn Musa es-Sudejj, Ishak ibn Israil, Muhammed ibn Humejd er-Razi i dr. Medu njegovim ucenicima posebno su se istakli: Abudllah ibnul-Hasan el-Harrani, Ebul-Kasim et-Taberani, Ahmed ibn Kamil el-Kadi i mnogi drugi.

Ibn Dzerir et-Taberi bio je izuzetno plodan pisac. U historiji i opcoj i islamskoj dao je toliki doprinos da ni jedan ozbiljan historicar ne moze bez njegovih djela. Neki ga nazivaju ocem historiografije medu arapsko-islamskim ucenjacima. Iz te oblasti napisao je cuveno djelo Tarihul-umem vel-muluk, koje je poznato kao Taberijeva historija a stampano je u jedanaest tomova. To djelo posebno je interesantno zato sto navodi dogadaje od pocetka stvaranja i Adema, a.s. pa sve do vremena pisanja samog djela. Neki od njegovih djela su: Tarihur-ridzal, Latiful-kavl fi ahkami serai’il-islam, El-Hafifu fi ahkami serai’il-islam, El-Kiraatu vet-tenzilu vel-adedu i dr. Djelo po kojem je Ibn Dzerir et-Taberi najvise poznat jeste njegov cuveni tefsir Dzami’ul-bejan fi te’vilil-Kur’an stampan u trideset dijelova. To je najstariji tefsir koji je u potpunosti prenesen do danasnjih dana. Njegov tefsir se ubraja u tradicionalne tefsire i glavni je izvor svim tradicionalnim tefsirima pisanim nakon njega. Nema nijednog starijeg tefsira da je prezivio do danas, a buduci da je to svojevrsna enciklopedija tefsirskog naslijeda u njemu se navode mnoga tumacenja prethodnih mufessira, pogotovo ashaba i tabi’ina.

U nekim djelima navodi se da je Taberi sedam godina pisao svoj tefsir, odnosno da ga je citirao svojim ucenicima, te da je dovrsen 290 godine po Hidzri.Sujuti za njegov tefsir kaže: 'Njegov tefsir je najbolji i najvredniji medu tefsirima. On navodi razlicite stavove i daje prednost jednima nad drugim, služi se jezickim tumacenjem i izvodi šerijatske propise. U tome njegov tefsir nadmašuje po vrijednosti i najstarije tefsire.' Zatim, Nevevi za njegov tefsir kaže: 'Cijeli ummet slaže se da nema ni jednog tefsira poput Taberijevog! Nakon navodenja karakteristika Taberijeva tersira, dr. Muhammed Husejn ez-Zehebi kaze:”Mislim da sam opsirno i detaljno opisao taj tefsir. Razlog tome je sto se to djelo smatra prvim i najvaznijim izvorom tradicionalnog tefsira, a to je karakteristika koju ne mozemo navesti za druge tradicionalne tefsire.”

U fikhu je dostigao stepen apsolutnog idžtihada, tako da je mogao, ne samo davati prednost mišljenjima jednih šerijatskih pravnika nad drugim, nego je cesto donosio i vlastita fikhska rješenja.

Zbog toga se i izdvaja iz šafijskoga mezheba, kojem je jedno vrijeme pripadao, i postaje nosiocem posebnoga mezheba, odnosno fikhske škole. Po njemu su, oni koji su slijedili taj mezheb, dobili ime džeririje. Taj mezheb samostalno je egzistirao oko 150 godina, a poslije se utopio u druge, raširenije mezhebe. U hadisu je, takoder, svojevremeno bio jedan od najvecih strucnjaka, tako da je mogao, shodno metodologiji hadiske nauke, razlucivati dobre od loših predaja i na taj nacin odabirati rijeci ucenjaka iz prethodnih generacija, prije svega ashaba i tabiina, te hadise Muhammeda, s.a.v.s.

Hatib el-Bagdadi za njega kaže: 'On je bio jedan od najistaknutijih ucenjaka. Njegov stav je presudan i ljudi drže do njegovoga mišljenja zato što je bio izuzetno vrijedan i poznat. On je ovladao velikim brojem znanosti da mu u tome nije bilo ravna u njegovo vrijeme!'

Muhammed ibn Ahmed ez-Zehebi za njega, izmedu ostalog, kaže: 'On je mnogo putovao i ucio od najodlicnijih ucenjaka. Bio je izuzetan u svoje vrijeme: po znanju, inteligenciji i mnogim pisanim djelima. Rijetko ce oci vidjeti takvoga!'