Deset najudaljenijih naseljenih mjesta na planeti

deset-najudaljenijih-mjesta-330
Dolazak do nekih naseljenih mjesta na planeti pravi je poduhvat koji može trajati i po deset dana, a neka su poznata po tome što ima u njima.

hilafet

1. Tristan da Cunha – Atlantski ocean


Najudaljenije nastanjeno mjesto na svijetu je Tristan da Cunha, arhipelag malih otoka smješten u južnom dijelu Atlantskog oceana. Najbliže kopno ovim otocima je Južna Afrika, udaljena oko 2.700 kilometara, dok je obala Južne Amerike udaljena oko 3.200 kilometara. Usprkos maloj veličini i usamljenosti, Tristan da Cunha imao je interesantnu povijest. Arhipelag je otkriven 1506. godine, a nešto kasnije otoci su priključeni Velikoj Britaniji. Ova zemlja se plašila da bi Francuzi mogli otoke da koriste kao polaznu točku u cilju spašavanja Napoleona, koji je bio izgnan na otok Sveta Helena. Mala grupa britanskih, talijanskih i američkih naseljenika počela je živjeti na ovim otocima tokom 19. stoljeća, a otoci su i danas pod jurisdikcijom Velike Britanije. Na njima živi 271 stanovnik. Iako njihovi građani koriste televiziju i internet preko satelita, ova ostrva se i dalje smatraju fizički najizolovanijim mjestom na planeti. Do njih se može stići jedino vodenim putem, jer zbog nepristupačnog terena nije moguće izgraditi aerodrom.  

2.  Okrug Motu – Kina


Smatra se posljednjim dijelom Kine do kojega ne postoji put. Motu je mala zajednica na Tibetu i ostaje jedno od malobrojnih mjesta u Aziji koje još nije dotakla civilizacija. I sam dolazak u Motu je ogroman poduhvat jer putnici trebaju prijeći smrznute dijelove Himalaja prije nego što preko visećeg mosta dugog 200 metara dođu do Motua. U njemu  se nalazi jedna desetina cjelokupnog biljnog svijeta Kine. Uprkos svojoj nevjerovatnoj ljepoti i prirodnim izvorima, Motu je i dalje svijet za sebe. Milioni dolara su potrošeni kako bi se izgradio put do ovog mjesta, ali su svi pokušaji bili bezuspješni zbog klizišta blata, odrona i nepristupačne prirode. Kruži priča da je početkom devedesetih napravljena zamjena za autoput koji je vodio do srca Motua. Put je, međutim, trajao samo nekoliko dana jer je postao neprohodan i pretvorio se u dio guste šume.

3. Alert, Nunavut – Kanada


Alert je malo selo koje leži na Arktičkom oceanu samo 800 kilometara udaljeno od Sjevernog pola. Smatra se najsjevernijim naseljem na Zemlji, sa svojih samo pet stanovnika, i jednim od najnegostoprimljivijih mjesta. Temperatura u ovom seocu, u kome se nalazi i meteorološka laboratorija, može se spustiti do 40 stepeni ispod nule. Najbliži grad Alert je malo ribarsko selo udaljeno oko 2.000 kilometara. Zbog vojnog značaja, Alert ima aerodrom, koji se, zbog vremenskih prilika, često ne može koristiti.

4. Otok Pitcairn – Pacifički ocean


Pitcairn predstavlja uski pojas kopna u centru južnog Pacifičkog oceana. Najbliži susjedi ovom otoku su Gambije i Tahiti prema zapadu, a i oni su udaljeni nekoliko stotina kilometara. Na otoku, koje još jedino predstavlja dio britanske teritorije na Pacifiku, živi oko 50 stanovnika, od kojih su mnogi potomci posade sa čuvenog broda “Bounty”, koji su se na njemu nastanili poslije pobune, 1789. godine. Oni danas žive uglavnom od poljoprivrede, ribarenja i od prodaje izuzetno rijetkih poštanskih maraka kolekcionarima. Ali, i pored modernih sredstava transporta, i dalje ostaju jedna od najizoliranijih zajednica na svijetu. Na otoku ne postoji zračna luka, a do njega se stiže brodom sa Novog Zelanda koji putuje čitavih deset dana.

4.  Otoci Kerguelen – Indijski ocean


Poznata i kao “Pusti otoci” zbog svoje udaljenosti od bilo kakve civilizacije, otoci Kerguelen predstavljaju mali arhipelag smješten na jugu Indijskog oceana. Na otocima nema avionskih pista, a da bi se do otoka došlo, putnici moraju putovati brodom šest dana sa malog otoka Riunione pored Madagaskara. Na ovim otocima nema stanovnika, ali, kao i Antarktik, smještena nekoliko stotina kilometara južno, Kerguelen otoci privlače znanstvenike i istraživače iz Francuske, koja tvrdi da je ovo njena teritorija. Otoci su prvi put otkriveni 1772. godine, a posjećivali su ih brojni biolozi i istraživači, uključujući i kapetana Jamesa Cooka, koji se nakratko zaustavio na ovom arhipelagu 1776. godine. Danas su otoci prevashodno znanstveni centar, ali na njima se također nalazi i satelit koji pripada francuskom sustavu raketne obrane. Otoci čak služe i kao neka vrsta centra za određene vrste stoke koja je postala opasna u Francuskoj.

6. Itokortormit – Grenland


Površine 2.165 kvadratnih kilometara, Grenland je najveći otok na svijetu, ali i vrlo slabo naseljen, sa samo 57.000 stanovnika. Od svih gradova na Grenlandu, možda nijedan nije ovoliko udaljen, i ovako težak za izgovor, poput Itokortormit, ribarski gradić na istočnoj obali. U njemu je nastanjeno tek 500 stanovnika, koji žive od lova na polarne medvjede i kitove i od ribolova. Itokortormit leži na obali, ali je more smrznuto tokom cijele godine, osim tri mjeseca, kada se do grada može stići preko mora. Aerodrom je na 40 kilometara od grada, ali su letovi rijetki.

7. Poluotok Cape York – Australija


Australija je poznata kako po svojoj iznimno niskoj naseljenosti, tako i po netaknutoj prirodi, a obje ove karakteristike najbolje oslikava Cape York, poluotok na sjeveru zemlje. Ova regija, u kojoj živi samo 18.000 stanovnika, od kojih većinu čine plemena Aboridžina, smatra se najvećim nerazvijenijim dijelom svijeta. To, naravno, pomaže nevjerovatnoj prirodnoj ljepoti, ali je zato i teško stići do Cape Yorka. Mjesto je postalo popularna destinacija za turiste koji vole avanturu, kako bi uživali u vožnji džipova i kamiona po terenu van sezone kiša. Međutim, čak i za ova vozila mnogi dijelovi poluotoka su potpuno nedostupni, a neki dijelovi mogu se vidjeti jedino iz helikoptera.

8. Makmurdo – Antarktik


Smještena je doslovno na dnu svijeta, na Antarktiku, koji je zasigurno jedno od najudaljenijih mjesta na licu Zemlje. Na ovom kontinentu nema domorodaca, ali postoji nekoliko istraživačkih centara, od kojih je Stanica Makmurdo najveća. Ona predstavlja međunarodni istraživački centar, u kojem radi oko 1.200 znanstvenika i njihovih saradnika za vrijeme toplijih ljetnih mjeseci. Riječ je o jednoj od najusamljenijih lokacija na planeti. Putovanja brodom do Antarktika nekada su trajala mjesecima, ponekad i godinama, ali danas Makmurdo ima tri piste. Znanstvenicima u stanici nalaze se na raspolaganju mnoge tekovine modernog doba, poput teretane, televizija, pa čak i teren za igranje frizbija. 

 9. Rinkonada – Peru


Zbog nedostupnosti, malo mjesta u Južnoj Americi, mogu se usporediti sa Rinkonadom, malim rudarskim gradom u peruanskim Andama. Smješten na gotovo 5.100 metara nadmorske visine, Rinkonada se smatra “najvišim” gradom na svijetu. Grad se nalazi na ledenjaku, a do njega se može stići jedino kamionom preko opasnih krivudavih planinskih puteva. Da bi se došlo do grada, potrebno je nekoliko dana, a zbog velike visine koja izaziva mučninu, malo ljudi je uspjelo da duže živi na ovom mjestu. I pored toga, smatra se da grad ima oko 30.000 stanovnika, od kojih gotovo svi rade u rudniku zlata. Rinkonada je grad za koji kažu da u njega dolaze siromašni i očajni radnici, od kojih mnogi rade bez naknade u zamjenu za pravo da zadrže mali postotak rude zlata koju pronađu. 

 10. Rapa Nui otok – Pacifički ocean

Rapa_Nui_otok
Smješteno na nekih 3.200 kilometara zapadno od obale Čilea, Rapa Nui, jeste malo ostrvo koje je postalo poznato zbog svoje izoliranosti na Pacifičkom oceanu. Površina mu je oko 181 kvadratni kilometar, a na njemu živi oko 4.000 stanovnika. Otok je postao poznat po masivnim kamenim skulpturama nazvanim Moai, raštrkanim po otoku. Isklesali su ih najstariji stanovnici otoka negdje oko 1500. godine. Neki stručnjaci smatraju da su bile potrebne masivne drvene sanke da bi se figure prenijele s jednog na drugo mjesto, što je bio jedan od glavnih uzroka nestanka šuma na otoku. Kada su prvi stanovnici počeli naseljavati otok, bilo je potrebno nekoliko sedmica da se stigne do njih. Danas postoji mali aerodrom, za koji se smatra da je najudaljeniji aerodrom na svijetu, na koji se stiže iz Santiaga. 

Indira Bajrić Funduk

(Blic)

Obrada: Put vjernika

Nema komentara

Ostavi odgovor